Mi smo ono što uvijek iznova činimo. Izvrsnost, dakle, nije čin, već navika
Will Durant
Jeste li ikada razmišljali o tome kako je netko postao jedan od velikana industrije? Ne govorimo o onima koji su imali sreće (iako, to nije loše), već o revolucionarima čije su ideje, znanje, vještine i trud oblikovali i usmjerili budućnost poslovanja. Dovoljno je vratiti se malo u prošlost kako bismo pronašli zanimljive primjere koji su postavili temelje i postali uzori pojedine industrije. Stoga ćemo se danas vratiti u poslijeratni Japan, gdje je razvijena poslovna strategija temeljena na konceptu najveće učinkovitosti svih proizvodnih procesa.
Nakon Drugog svjetskog rata japanska je proizvodnja bila u krizi i bilo je imperativ pronaći način da se ponovno podigne na noge. Nagli pad potražnje za automobilima i visoki troškovi proizvodnje destabilizirali su automobilsku industriju, što je pogodilo i Toyotu. Proučavajući američku automobilsku industriju, posebice proizvodnu tehniku Henryja Forda, Toyotin menadžment shvatio je mogućnosti standardizirane proizvodnje i njezinog segmentiranja na odbitne korake. Također su primijetili kako su police američkih supermarketa bile opskrbljene tek nakon što su kupci kupili proizvode, što je omogućilo trgovinama da naruče proizvode koji su stvarno traženi i smanje svoje zalihe. Japanskoj proizvodnji nedostajali su resursi, a smanjenje zaliha bilo je samo ono što je Toyota trebala za razvoj svog proizvodnog sustava, danas poznatog kao "Just In Time".
Poboljšanje obično znači raditi nešto što nikada prije nismo radili
Shigeo Shingo
Koncept "Just In Time" zapravo je prilično jednostavan: proizvodite samo ono što je potrebno, kada je potrebno i u potrebnim količinama. S druge strane, implementacija sustava nije tako jednostavna. Potrebno je pažljivo planiranje, dobar timski rad, učinkovit raspored i usklađenost. A ništa od toga ne dolazi lako. Budući da su zalihe svedene na minimum, potrebno je osigurati savršen protok materijala. To postižemo dobrom suradnjom i komunikacijom s dobavljačima. Kako bi se predvidjeli svi potencijalni zastoji, idealno bi bilo imati veći broj dobavljača koji se nalaze u blizini proizvodnog pogona. Moraju biti sposobni isporučiti potrebne dijelove u zadanom roku i prilagoditi se svim promjenama. Naravno, za usavršavanje proizvodnog procesa važno je otkriti zahtjeve tržišta kako se ne bi proizvodio višak ili nepotrebna roba koja onda postaje otpad.
Najopasniji otpad je onaj koji ne prepoznajemo.
Shigeo Shingo
Toyota je razvila sustav koji se temelji na potpunoj eliminaciji otpada. Otpad se definira kao sve ono što nema dodatnu vrijednost, u smislu vremena, robe ili prostora. Kako bismo uklonili otpad, vrlo ga je važno prepoznati, kako ne bi usporio proizvodnju u kasnijim fazama. Sustav mora biti dovoljno fleksibilan da se prilagodi zahtjevima tržišta, a vrlo je važno uspostaviti povjerenje između supervizora, zaposlenika i dobavljača. Iako zvuči iluzorno, sklad unutar sustava je neophodan jer koprcanje u jednom segmentu utječe na konačno stanje i kvalitetu proizvoda. Shvaćajući to, Toyota je razvila još jedan ključni element strategije Just In Time – autonomiju (jidoka) proizvodnog sustava. Kako bi se smanjile šanse za proizvodnju neispravnog proizvoda, strojevi se zaustavljaju čim otkriju pogrešku, a proizvodnja se nastavlja tek nakon što se pogreška ukloni.
Ako uvijek radite ono što ste uvijek radili, uvijek ćete dobiti ono što ste uvijek imali.
nepoznati autor
Toyota je danas, bez sumnje, jedan od velikana u industriji. Njihova priča o uspjehu čvrst je dokaz potencijala koji leži u strategiji Just In Time. Unatoč činjenici da je strategija temeljito proučavana i da su o njoj napisane mnoge knjige, ostaje činjenica da njezina provedba nije laka. Ideja o vrlo preciznoj količini dijelova koji moraju biti na pravom mjestu u pravo vrijeme kako bi se započela proizvodnja dovoljno je zastrašujuća. Just In Time zahtijeva potpunu prilagodbu procesa rada i sustavno planiranje, ali u konačnici dovodi do učinkovitog proizvodnog sustava koji eliminira proizvodnju neispravnih proizvoda (koje dovode do dodatnih provjera, reklamacija i drugog otpada koji usporava proizvodnju). Troškovi proizvodnje smanjuju se ulaganjem u učinkovitost i organizacijom opskrbnog lanca, bez poskupljenja proizvoda. Ipak, ključ JIT-a je stalni rad na poboljšanju procesa, kako bi kvaliteta dijelova i finalni proizvod ostali besprijekorni. Jer nitko tko žudi za uspjehom ne smije zaboraviti da je cijena veličine odgovornost. (Winston Churchill)
Gordan Smadilo, project manager