Trendovi u poslovanju koji ne uključuju blockchain

Trendovi u poslovanju koji ne uključuju blockchain

Kako sam u jednom od prethodnih blogova pisao o digitalnoj transformaciji, zamislio sam se nad time koliko su se poslovne prilike promijenile unazad 20 godina. Globalizacija je sila koja je svijet učinila puno manjim mjestom. Otvaranjem i povezivanjem tržišta, svaka je tvrtka dobila priliku zakoračiti na njega i ostaviti svoj trag. No, više nije dovoljno samo ponuditi dobar proizvod kako bi vas on upisao u knjigu uspješnih. Na brzorastućem i promjenjivom tržištu, tvrtke su prisiljene raditi na standardima poslovanja, razvijati sluh za promjene, učiti i brzo se prilagođavati zahtjevima. Istovremeno, moraju stvarati i održavati dobre odnose s dobavljačima, partnerima i kupcima, povezivati se s njima na svim kanalima na kojima se oni nalaze te uvijek raditi na korisničkom iskustvu. S obzirom na brzinu kojom se pejzaž poslovanja mijenja, vjerojatno će za par godina ova lista brojati neke sasvim nove trendove, ali za sad sam izdvojio njih 4 koji su mi se učinili zamjetno “glasnijim”.

Kako je Internet of Things učvrstio povezanost ljudi i tehnologije

Čak i ako smatrate da je rad na umjetnoj inteligenciji ujedno i neupitan kraj ljudske rase, teško je osporiti činjenicu da je razvoj tehnologije olakšao život na brojnim poljima. Vrijeme kad nam pametni telefoni nisu bili produžetak ruke čini se jako dalekim. Od uređaja na čiju smo pamet već navikli, kao što su telefoni, satovi, nakit ili naočale, došli smo u eru kad gotovo svaki uređaj dobiva promaknuće u “doktora znanosti” – čaše, frižideri, pećnice, svjetla, utičnice, auti… No, tek je njihovim povezivanjem počela prava revolucija pametne tehnologije koja prikuplja informacije, analizira ih i na temelju analize poduzima akcije.

Pričam o internetu stvari, poznatijem još i kao Internet of Things. Ne bih se htio izgubiti u hrpi tehničkih detalja pa ću vam probati slikovito približiti mogućnosti ovog brzorastućeg trenda na primjeru pametnih ureda. Responzivna tehnologija pretvara jedan takav ured u povezan ekosustav koji se prilagođava uvjetima i potrebama čovjeka. Zamislite rad u uredu koji sam određuje optimalnu temperaturu prema onoj vani, sjedenje za pametnih stolom koji vam javlja da imate sastanak ili da vam je nakon dužeg perioda mirovanja vrijeme da prošetate, automatsko prilagođavanje osvjetljenja u konferencijskim sobama za potrebe prezentacije ili senzore koji obavještavaju o mogućoj potrošnji energije s obzirom na korištenje uredskih prostorija. Za slučaj da to sve još zvuči kao znanstvena fantastika, pogledajte Microsoftov video u kojem je internet stvari objašnjen na primjeru pametne uredske zgrade:

Zašto komplicirano ako može automatizirano?

Automatizacija poslovnih procesa uvelike je olakšala naporne, redundantne zadatke koje smo morali obavljati „pješke“. Primjenjuje se na organizacijske i repetitivne obveze kako bi se povećala brzina obavljanja istih, osigurala učinkovitost i točnost procesa te kako bi se zaposlenicima omogućilo usmjeravanje na bitnije i produktivnije zadatke. U moru korisnih rješenja i alata koji se danas nude, tvrtke jedino moraju odlučiti koje zahtjeve žele zadovoljiti – olakšati komunikaciju među timovima, bolje raspodijeliti zadatke, lakše pratiti napredak, smanjiti mogućnost ljudske pogreške ili nešto drugo. A jasno je da svi žele uštedjeti na vremenu i smanjiti troškove. Automatizacija je danas vidljiva u svim aspektima poslovanja – od marketinga i HR-a, preko komunikacija, financija i operative do jednog od najomraženijih zadataka – plaćanja i obrade računa.

Od meni zanimljivih alata, spomenuo bih IFTTT (lakše zapamtljiv u svom punom nazivu – if this then that) koji spaja i stvara komunikaciju među svim aplikacijama i uređajima koje koristite. Automatizacija se postiže pomoću appletsa koji spajaju aplikacije i uspostavljaju uzročno-posljedične veze među njima. Primjerice, ako želite osigurati podsjetnik na važan događaj ili sastanak, možete povezati Google kalendar s podsjetnikom u obliku SMS poruke; ili povezati e-poštu s Dropboxom tako da se poslani prilozi spremaju na vaš Dropbox korisnički račun. Jednostavnost kreiranja vlastitog appleta možete provjeriti u sljedećem videu:

Everything As a Service – pokretna rješenja za poslovanje koje se stalno kreće

Da vrhunska tehnologija ne mora nužno biti najskuplja, dokazala je era cloud rješenja koja je omogućila pristup brzoj i modernoj tehnologiji po prihvatljivim cijenama. Zašto su “kao servis“ (as a service) rješenja postala tako popularna u modernom poslovanju? Vrlo jednostavno – jednostavnija su za provedbu i prilagodljiva potrebama tvrtke, bez trajnog obvezivanja na korištenje. Za razliku od implementacije “in-house” rješenja čije instaliranje i održavanje uvijek predstavlja određeni rizik, “as a service” rješenja omogućavaju odabir opcije koja odgovara vašem poslovanju i koja se može mijenjati ovisno o vašim zahtjevima. Mjesečna pretplata se plaća ovisno o odabranoj usluzi, bez straha od toga hoće li odabrana tehnologija zastarjeti za par godina.

Svakako je interesantan primjer dućana za sve, Amazona koji je prepoznao potencijal usluga zasnovanih na cloud rješenjima i pokrenuo Amazon Web Services (AWS). Pred desetak godina bila je to usluga koju su koristili samo startupovi kojima je bila potrebno jeftino rješenje. Danas je AWS najveći pružatelj cloud rješenja, unatoč internetskim gigantima kao što su Microsoft, Oracle, Google i IBM te njihove usluge koriste kompanije kao što su Netflix i General Electric

Poslovanje po mjeri zaposlenika

Globalizacijom i digitalizacijom je važnost ljudskog faktora postala samo vidljivija i jasnija. Otapanjem poslovnih granica, popustili su i čvrsti stupovi tradicionalnog modela hijerarhijske raspodjele dužnosti. U modernoj je radnoj sredini vidljiv zaokret prema prilagodljivom modelu obavljanja posla u timovima, odnosno mreži timova koji surađuju i razmjenjuju informacije. Velik broj poslova može se obavljati s bilo koje lokacije, u bilo kojem vremenu. Ta je promjena omogućila fleksibilnija radna okruženja, u kojima 9 do 5 više nije imperativ.

Jasno je da kupci nisu više samo anonimni korisnici vaših usluga. Njihove su potrebe, očekivanja i mišljenja toliko važni da nezadovoljstvo u obliku nepovoljne kritike može nanijeti velike štete vašem poslovanju. No, prva stepenica k uspjehu mora biti razumijevanje koje dolazi unutar tvrtke. Nova rješenja, neovisno o tome koliko inovativna, moraju jasno prenijeti vrijednost koju generiraju. Nerealno je očekivati da vaši klijenti prigrle uslugu ili proizvod koji sami zaposlenici ne shvaćaju. Počnite od vlastitog praga – neka vaši zaposlenici znaju nedvosmislen odgovor na pitanje “zašto”, kako bi ga jednako razumljivo mogli prenijeti potencijalnim klijentima.

Isto pravilo vrijedi i za digitalne promjene u uredu. Ljudi ne vole koristiti nove tehnologije i usvajati nove načine obrade ako ne shvaćaju njihovu korist. Ako ste osvijestili važnost promjena te se za njih pripremili strukturalno i proceduralno, u tu jednadžbu uključite i dvosmjernu komunikaciju, ulaganje u trening zaposlenika i jačanje korporativne kulture. Kulture, koja poznaje vrijednost vlastitih zaposlenika, omogućava im ostvarenje vlastitog potencijala te prepoznaje važnost razumnog balansa između poslovnog i privatnog života.

Možda vam se na prvi pogled čini da su vaše poslovanje ove promjene zaobišle, ali imajte na umu poučnu priču o Kodaku, fotografskom gigantu koji je propustio shvatiti moć i snagu zaokreta od analognog prema digitalnom. Izazovi s kojima su se susreli nisu bili jedinstveni; značajna je bila jedino nesposobnost poimanja da se svijet oko njih mijenja i da u toj promjeni nitko nije nezamjenjiv. Stoga se nemojte pitati kome zvona zvone, osluškujte otkucaje tržišta i jasno ćete čuti da je poslovanju po inerciji odzvonilo.

P.S. Sigurno ste primijetili da se na ovom popisu nije našao blockchain. To je tema sama za sebe, ali poučeni činjenicom da trenutno svemu što ima blockchain u nazivu raste vrijednost, kao što možete primijetiti u ovom isječku iz emisije Last Week Tonight with John Oliver:

https://www.youtube.com/watch?v=D70g122myWo

zašto ne bismo taj fenomen iskoristili da povećamo vrijednost ovog bloga. 🙂

Autor: Nino Strajher, direktor, Omnizon Networks