Megatrend Redok d.o.o. uz poticaj iz EU proveo projekt Modernizacije platforme za razmjenu elektroničkih dokumenata

Tvrtka Megatrend Redok d.o.o. uspješno je realizirala projekt ”Modernizacija platforme za razmjenu elektroničkih dokumenata” ukupne vrijednosti 1.820.600,00 kn. Time je ostvarena bespovratna potpora iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 821.090,60 kn. Provedba predmetnog projekta odobrena je za sufinanciranje u okviru natječaja ”Poboljšanja konkuretnosti i učinkovitosti MSP kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)”.  Razdoblje provedbe projekta uključivalo je period od 15. 1. 2020. do 15. 7. 2021.

Uvođenjem nove platforme za elektroničku razmjenu dokumenata realizirali smo sposobnost za sofisticiranu i fleksibilnu tehnološku uslugu integracija koja omogućava digitalno i komunikacijsko povezivanje među poslovnim subjektima u razmjeni poslovnih dokumenata. Sudionici u razmjeni dokumenata ne trebaju investirati u informatičke i tehničke prilagodbe svojih IT sustava, budući da im osiguravamo zaprimanje dokumenata u izvornom obliku, dok sustav automatski radi transformaciju prema ulaznim formatima drugog subjekta u razmjeni. Time je učinjen značajan korak u osvajanju tržišta malih tvrtki, za koje se do sada nije isplatilo uvoditi sustav razmjene elektroničkih dokumenata radi previsoke cijene investiranja u početku pružanja usluge. – ističu u Megatrend Redoku.

Implementacija usluge B2B ili A2A integracija poslovnih procesa između subjekata je fleksibilna i brza zahvaljujući visokom stupnju konfiguracijskih svojsatva centralnog modula OMNIZON EXS2. Dodatni moduli omogućuju napredne usluge, kao i brzo i efikasno povezivanje do sada digitalno nepovezanih partnera u lancu opskrbe te postizanje 100%-tne digitalizacije (B2B sustav za kupce, E-Arhiva, Katalog prizvoda, CRM).

Sustav je implementiran u oblaku koji omogućuje skalabilno korištenje IT računalnih resursa s integriranim servisima za skladištenje i obradu podataka, sigurnost i visoku raspoloživost. Time je realiziran jedan od primarnih ciljeva projekta – uspostava tehnološke infrastrukture malih i srednjih poduzetnika za uključivanje u digitalne integracije na domaćim i stranim tržištima.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Operativni program konkurentnost i kohezija. http://www.strukturnifondovi.hr/

Za više informacija o projektu molimo kontaktirajte Nino Strajhera na email: [email protected]

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost tvrtke Megatrend Redok d.o.o.

Naziv projekta: Modernizacija platforme za razmjenu elektroničkih dokumenata

Naziv projekta: Modernizacija platforme za razmjenu elektroničkih dokumenata

Naziv nositelja/korisnika: MEGATREND REDOK d.o.o. za pružanje usluga razmjene elektroničkih dokumenata

Cilj projekta: Realizirati sposobnost za sofisticiranu i fleksibilnu tehnološku uslugu koja omogućuje digitalno i komunikacijsko povezivanje među poslovnim subjektima koji razmjenjuju poslovne dokumente te podržati viši stupanj efikasnosti poslovnih procesa temeljenih na elektroničkim dokumentima. 

Kratak opis aktivnosti projekta: Nabava sotverskih modula, implementacija, poslovna integracija i edukacija zaposlenika.

Ukupna vrijednost projekta: 1.820.600,00 kn 

EU sufinanciranje projekta: 999.509,40 kn (54,90% potpore projektu)

Razdoblje provedbe projekta: 15.1.2020. – 15.7.2021.

Izvođač radova: MEGATREND REDOK d.o.o. za pružanje usluga razmjene elektroničkih dokumenata

Kontakt osoba: 

  • Ivana Bošković  
  • Broj telefona osobe za kontakt: +385 1 4091 217
  • Telefaks: +385 1 4091 220
  • Adresa elektronske pošte osobe za kontakt: [email protected]

Ulaganje u budućnost

Projekt je financirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), operativni program Konkurentnost i kohezija – www.strukturnifondovi.hr 

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost MEGATREND REDOK d.o.o. za pružanje usluga razmjene elektroničkih dokumenata.

Trendovi u poslovanju koji ne uključuju blockchain

Kako sam u jednom od prethodnih blogova pisao o digitalnoj transformaciji, zamislio sam se nad time koliko su se poslovne prilike promijenile unazad 20 godina. Globalizacija je sila koja je svijet učinila puno manjim mjestom. Otvaranjem i povezivanjem tržišta, svaka je tvrtka dobila priliku zakoračiti na njega i ostaviti svoj trag. No, više nije dovoljno samo ponuditi dobar proizvod kako bi vas on upisao u knjigu uspješnih. Na brzorastućem i promjenjivom tržištu, tvrtke su prisiljene raditi na standardima poslovanja, razvijati sluh za promjene, učiti i brzo se prilagođavati zahtjevima. Istovremeno, moraju stvarati i održavati dobre odnose s dobavljačima, partnerima i kupcima, povezivati se s njima na svim kanalima na kojima se oni nalaze te uvijek raditi na korisničkom iskustvu. S obzirom na brzinu kojom se pejzaž poslovanja mijenja, vjerojatno će za par godina ova lista brojati neke sasvim nove trendove, ali za sad sam izdvojio njih 4 koji su mi se učinili zamjetno “glasnijim”.

Kako je Internet of Things učvrstio povezanost ljudi i tehnologije

Čak i ako smatrate da je rad na umjetnoj inteligenciji ujedno i neupitan kraj ljudske rase, teško je osporiti činjenicu da je razvoj tehnologije olakšao život na brojnim poljima. Vrijeme kad nam pametni telefoni nisu bili produžetak ruke čini se jako dalekim. Od uređaja na čiju smo pamet već navikli, kao što su telefoni, satovi, nakit ili naočale, došli smo u eru kad gotovo svaki uređaj dobiva promaknuće u “doktora znanosti” – čaše, frižideri, pećnice, svjetla, utičnice, auti… No, tek je njihovim povezivanjem počela prava revolucija pametne tehnologije koja prikuplja informacije, analizira ih i na temelju analize poduzima akcije.

Pričam o internetu stvari, poznatijem još i kao Internet of Things. Ne bih se htio izgubiti u hrpi tehničkih detalja pa ću vam probati slikovito približiti mogućnosti ovog brzorastućeg trenda na primjeru pametnih ureda. Responzivna tehnologija pretvara jedan takav ured u povezan ekosustav koji se prilagođava uvjetima i potrebama čovjeka. Zamislite rad u uredu koji sam određuje optimalnu temperaturu prema onoj vani, sjedenje za pametnih stolom koji vam javlja da imate sastanak ili da vam je nakon dužeg perioda mirovanja vrijeme da prošetate, automatsko prilagođavanje osvjetljenja u konferencijskim sobama za potrebe prezentacije ili senzore koji obavještavaju o mogućoj potrošnji energije s obzirom na korištenje uredskih prostorija. Za slučaj da to sve još zvuči kao znanstvena fantastika, pogledajte Microsoftov video u kojem je internet stvari objašnjen na primjeru pametne uredske zgrade:

Zašto komplicirano ako može automatizirano?

Automatizacija poslovnih procesa uvelike je olakšala naporne, redundantne zadatke koje smo morali obavljati „pješke“. Primjenjuje se na organizacijske i repetitivne obveze kako bi se povećala brzina obavljanja istih, osigurala učinkovitost i točnost procesa te kako bi se zaposlenicima omogućilo usmjeravanje na bitnije i produktivnije zadatke. U moru korisnih rješenja i alata koji se danas nude, tvrtke jedino moraju odlučiti koje zahtjeve žele zadovoljiti – olakšati komunikaciju među timovima, bolje raspodijeliti zadatke, lakše pratiti napredak, smanjiti mogućnost ljudske pogreške ili nešto drugo. A jasno je da svi žele uštedjeti na vremenu i smanjiti troškove. Automatizacija je danas vidljiva u svim aspektima poslovanja – od marketinga i HR-a, preko komunikacija, financija i operative do jednog od najomraženijih zadataka – plaćanja i obrade računa.

Od meni zanimljivih alata, spomenuo bih IFTTT (lakše zapamtljiv u svom punom nazivu – if this then that) koji spaja i stvara komunikaciju među svim aplikacijama i uređajima koje koristite. Automatizacija se postiže pomoću appletsa koji spajaju aplikacije i uspostavljaju uzročno-posljedične veze među njima. Primjerice, ako želite osigurati podsjetnik na važan događaj ili sastanak, možete povezati Google kalendar s podsjetnikom u obliku SMS poruke; ili povezati e-poštu s Dropboxom tako da se poslani prilozi spremaju na vaš Dropbox korisnički račun. Jednostavnost kreiranja vlastitog appleta možete provjeriti u sljedećem videu:

Everything As a Service – pokretna rješenja za poslovanje koje se stalno kreće

Da vrhunska tehnologija ne mora nužno biti najskuplja, dokazala je era cloud rješenja koja je omogućila pristup brzoj i modernoj tehnologiji po prihvatljivim cijenama. Zašto su “kao servis“ (as a service) rješenja postala tako popularna u modernom poslovanju? Vrlo jednostavno – jednostavnija su za provedbu i prilagodljiva potrebama tvrtke, bez trajnog obvezivanja na korištenje. Za razliku od implementacije “in-house” rješenja čije instaliranje i održavanje uvijek predstavlja određeni rizik, “as a service” rješenja omogućavaju odabir opcije koja odgovara vašem poslovanju i koja se može mijenjati ovisno o vašim zahtjevima. Mjesečna pretplata se plaća ovisno o odabranoj usluzi, bez straha od toga hoće li odabrana tehnologija zastarjeti za par godina.

Svakako je interesantan primjer dućana za sve, Amazona koji je prepoznao potencijal usluga zasnovanih na cloud rješenjima i pokrenuo Amazon Web Services (AWS). Pred desetak godina bila je to usluga koju su koristili samo startupovi kojima je bila potrebno jeftino rješenje. Danas je AWS najveći pružatelj cloud rješenja, unatoč internetskim gigantima kao što su Microsoft, Oracle, Google i IBM te njihove usluge koriste kompanije kao što su Netflix i General Electric

Poslovanje po mjeri zaposlenika

Globalizacijom i digitalizacijom je važnost ljudskog faktora postala samo vidljivija i jasnija. Otapanjem poslovnih granica, popustili su i čvrsti stupovi tradicionalnog modela hijerarhijske raspodjele dužnosti. U modernoj je radnoj sredini vidljiv zaokret prema prilagodljivom modelu obavljanja posla u timovima, odnosno mreži timova koji surađuju i razmjenjuju informacije. Velik broj poslova može se obavljati s bilo koje lokacije, u bilo kojem vremenu. Ta je promjena omogućila fleksibilnija radna okruženja, u kojima 9 do 5 više nije imperativ.

Jasno je da kupci nisu više samo anonimni korisnici vaših usluga. Njihove su potrebe, očekivanja i mišljenja toliko važni da nezadovoljstvo u obliku nepovoljne kritike može nanijeti velike štete vašem poslovanju. No, prva stepenica k uspjehu mora biti razumijevanje koje dolazi unutar tvrtke. Nova rješenja, neovisno o tome koliko inovativna, moraju jasno prenijeti vrijednost koju generiraju. Nerealno je očekivati da vaši klijenti prigrle uslugu ili proizvod koji sami zaposlenici ne shvaćaju. Počnite od vlastitog praga – neka vaši zaposlenici znaju nedvosmislen odgovor na pitanje “zašto”, kako bi ga jednako razumljivo mogli prenijeti potencijalnim klijentima.

Isto pravilo vrijedi i za digitalne promjene u uredu. Ljudi ne vole koristiti nove tehnologije i usvajati nove načine obrade ako ne shvaćaju njihovu korist. Ako ste osvijestili važnost promjena te se za njih pripremili strukturalno i proceduralno, u tu jednadžbu uključite i dvosmjernu komunikaciju, ulaganje u trening zaposlenika i jačanje korporativne kulture. Kulture, koja poznaje vrijednost vlastitih zaposlenika, omogućava im ostvarenje vlastitog potencijala te prepoznaje važnost razumnog balansa između poslovnog i privatnog života.

Možda vam se na prvi pogled čini da su vaše poslovanje ove promjene zaobišle, ali imajte na umu poučnu priču o Kodaku, fotografskom gigantu koji je propustio shvatiti moć i snagu zaokreta od analognog prema digitalnom. Izazovi s kojima su se susreli nisu bili jedinstveni; značajna je bila jedino nesposobnost poimanja da se svijet oko njih mijenja i da u toj promjeni nitko nije nezamjenjiv. Stoga se nemojte pitati kome zvona zvone, osluškujte otkucaje tržišta i jasno ćete čuti da je poslovanju po inerciji odzvonilo.

P.S. Sigurno ste primijetili da se na ovom popisu nije našao blockchain. To je tema sama za sebe, ali poučeni činjenicom da trenutno svemu što ima blockchain u nazivu raste vrijednost, kao što možete primijetiti u ovom isječku iz emisije Last Week Tonight with John Oliver:

https://www.youtube.com/watch?v=D70g122myWo

zašto ne bismo taj fenomen iskoristili da povećamo vrijednost ovog bloga. 🙂

Autor: Nino Strajher, direktor, Omnizon Networks

Just In Time – najveća neiskorištena prilika u proizvodnji

“Ono smo što neprestano činimo. Izvrsnost, stoga, nije postupak, već navika.” (Will Durant)

 

Jeste li ikad razmišljali o tome kako je netko došao do statusa velikana u industriji? Ne mislimo na one kojima se sreća osmjehnula (iako je nju uvijek dobro imati na svojoj strani), već na one revolucionare čije su ideje, znanja, vještine i trud oblikovale i usmjerile budućnost poslovanja. Dovoljno je samo malo pogledati u prošlost kako bi pronašli zanimljive primjere koji su postali okosnica ili uzor neke industrije. Mi ćemo se zato danas vratiti u poslijeratni Japan gdje se uspješno razvila poslovna strategija utemeljena na konceptu krajnje učinkovitosti svih proizvodnih procesa.

Nakon rata, japanska se proizvodnja našla u krizi te je trebalo otkriti način kako ju ponovno postaviti na stabilne noge. Nagli pad potražnje za automobilima i visoki troškovi proizvodnje, destabilizirali su cijelu automobilsku industriju, iz čega nije bila isključena ni Toyotina djelatnost. Proučavajući proizvodnju automobila u SAD-u, posebice tehniku Henryja Forda, Toyotini vodeći ljudi shvatili su mogućnosti standardizacije proizvodnje i njenog segmentiranja na izvedive korake. Također su primijetili kako se police američkih supermarketa pune tek nakon što kupac uzme proizvod, što je dućanima osiguravalo naručivanje samo onih količina koje kupci zapravo traže i smanjivanje zaliha. Za japansku proizvodnju kojoj je nedostajalo resursa, smanjivanje zaliha bilo je ključ oko kojeg je Toyota razvila svoj proizvodni sustav, danas poznat pod nazivom “just in time”.

 

“Napredak uglavnom znači raditi nešto što još nikad nismo radili” (Shigeo Shingo)

 

Koncept „proizvodnje u pravo vrijeme“ zapravo je jednostavan: proizvodi se samo ono što je potrebno, kad je potrebno i u količinama koje su potrebne. Provedba, s druge strane, nije. Potrebni su pomno planiranje, dobar timski rad, učinkovit raspored te usklađenost koja se ne postiže preko noći. A kako su zalihe svedene na minimum, mora se osigurati savršen protok materijala, i to putem dobre suradnje i komunikacije s dobavljačima. Kako bi se predvidjeli svi potencijalni zastoji, idealno je imati veći broj dobavljača koji su locirani blizu proizvodnje te su sposobni dostaviti dijelove u traženom roku i prilagoditi se promjenama. Naravno, kako bi se proizvodnja usavršila, važno je otkriti što tržište traži da se ne bi proizvodili viškovi ili nepotrebna roba koja onda predstavlja gubitak.

 

“Najopasnija vrsta gubitka je gubitak koji nismo prepoznali” (Shigeo Shingo)

 

Toyota je razvila sustav utemeljen na potpunoj eliminaciji gubitaka. A kao gubitak definirano je sve ono što ne donosi vrijednost: u obliku vremena, robe ili prostora. Kako bi se gubitak mogao otkloniti, vrlo ga je nužno prepoznati da ne bi u daljnjim koracima usporavao proizvodnju. Sustav u bilo kojem trenutku mora biti dovoljno fleksibilan da se prilagodi zahtjevima tržišta, a vrlo je bitan i rad na povjerenju između nadređenih, zaposlenih i dobavljača. Iako zvuči utopistički, sklad u sustavu je nužan jer podbacivanje u jednom dijelu utječe na cjelokupno stanje i kvalitetu proizvoda. Tu je Toyota razvila još jedan ključan element just in time strategije – autonomizaciju proizvodnog sustava. Naime, kako bi se minimiziralo stvaranje proizvoda s greškom, strojevi staju uslijed njene detekcije, a cijela proizvodnja se nastavlja tek nakon što se greška otkloni.

 

“Ako uvijek iznova radiš ono što si uvijek radio, uvijek ćeš iznova dobivati ono što si uvijek dobivao.” (nepoznati autor)

 

Toyota je danas nesumnjivo jedan od velikana automobilske industrije i njihov uspjeh služi kao čvrst dokaz potencijala koji leži u just in time strategiji. No, unatoč tome što se ona godinama dubinski proučavala i o njoj je napisana brojna literatura, ostaje činjenica da njena implementacija nije lagana. Dovoljno je zastrašujuća spoznaja da vrlo precizna količina dijelova mora stići na pravo mjesto, točno u pravo vrijeme kako bi proizvodnja uopće bila moguća. Stoga just in time zahtijeva kompletnu adaptaciju rada i sustavno planiranje, ali u konačnici dovodi do efikasne proizvodnje koja eliminira stvaranje proizvoda s greškom (pa slijedno tome i kontrole, reklamacije i ostali gubitak koji usporava proizvodnju). Troškovi proizvodnje se smanjuju ulaganjem u učinkovitost i pametnom organizacijom lanca opskrbe, a pritom se ne povećavaju cijene proizvoda. Ipak, ključni faktor dobrog JIT-a ostaje neprekidan rad na unapređenju procesa kako bi kvaliteta dijelova i konačnog proizvoda ostala besprijekorna. Jer nitko tko teži uspjehu ne smije zaboraviti da se cijena veličine zove odgovornost (Churchill).

Autor: Gordan Smadilo, project manager, Omnizon Networks

Prvo putovanje u novom ruhu – Omnizon Networks na konferenciji

Kao što svaka dobra priča počinje pothvatom koji odudara od uobičajenih, svakodnevnih aktivnosti, tako je i naša današnja priča vezana za jedno putovanje s kojeg smo se vratili puni dojmova koje bismo voljeli podijeliti s vama. Omnizon Networks na putu!

Kamo smo se to uputili? Na 5. Biznis konferenciju „Transport i logistika Jugoistočne Evrope i Dunavskog regiona – TIL 2018”.

Mjesto radnje? Sava centar u Beogradu.

Vrijeme radnje? 22. ožujka 2018.

Organizacija? Tvrtka specijalizirana za poslovne konferencije, sajmove i stručne skupove Mass Media International u suradnji s Ministarstvom građevinarstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije.

Cilj konferencije? Sagledati ključne promjene na tržištu transporta, infrastrukture i logistike Jugoistočne Europe.

Naš cilj? Predstaviti Omnizon Networks onakvim kakvim ga mi vidimo – kao brzog i pouzdanog partnera kojem je cilj optimizirati svako poslovanje i rasteretiti ga od suvišnih procedura koje koče produktivnost.

Sad, kad imate uvid u sve ključne i tehničke detalje, možemo prijeći na uzbudljive elemente ove priče.

 

Što smo čuli

Predstavnici tvrtki iz sektora špedicije, logistike i cestovnog, željezničkog, zračnog i riječnog prometa su se potrudili da pokriju stvarno širok spektar tema. Znači sve smo pokrili – i zemlju, i vodu, i zrak. Sudjelovali su i visoki predstavnici relevantnih državnih institucija i strukovnih udruženja Jugoistočne Europe i Dunavske regije, zemalja EU i drugih zemalja svijeta, međunarodni stručnjaci za sektor održivog razvoja, zastupnici financijskih institucija i udruženja te osiguravajućih društava. Konferencija je okupila preko 400 ljudi koji su mogli prisustvovati većem broju organiziranih aktivnosti – preko okruglog stola i panela, do B2B sastanaka i izložbenog dijela za predstavljanje tvrtki. Panelisti su prikazivanjem svojeg rada i projekata, omogućili prisutnima uvid u relevantne informacije o inicijativama značajnim za Europu.

Što smo naučili

Naučili smo da znanja nikad dosta. Svaka prilika za učenjem je dobrodošla, a mi smo se potrudili iskoristiti ovu. Hvala poslovnim bogovima da smo došli na konferenciju koja nam je bila korisna, mogli smo završiti i na ovakvom nečemu – prezentaciji koja otkriva da postoji pravi i krivi način vezivanja cipela. Tada se ne bismo vratili obogaćeni nekim vrijednim znanjem, ali barem bismo imali dobru priču o banalnim prezentacijama.

Srećom, nismo slušali o vezivanju cipela, već o aktualnim temama iz sektora transporta i logistike:

– o transportnoj zajednici Zapadnog Balkana i korištenju financijskih mehanizama EU,
– razvoju regionalnih transportnih mreža i investicijskim potencijalima,
– usuglašavanju zakonske regulative,
– demografskim promjenama i uključivanju žena u sektor transporta,
– optimizaciji procesa distribucije,
– carinskim regulativama,
– inovativnim transportnim rješenjima,
– razvoju multimodalnih terminala za povezivanje plovnih puteva sa željezničkim, zračnim i cestovnim prometom,
– održivosti transportnih i logističkih usluga, s aspekta zaštite životne sredine i ekološke sigurnosti
– e-poslovanju i digitalizaciji

 

 

Najznačajniji trenuci za Omnizon Networks

Svakako bismo počeli s umrežavanjem i suradnjom, riječima koje se tako lijepo komplementiraju. B2B sastanci su sudionicima omogućili dogovore za konkretnu poslovnu suradnju i artikulaciju međusobnih interesa te su stvorene konstruktivne inicijative za unaprjeđenje transporta i logistike, od kojih će regija imati dugoročne ekonomske prednosti. A sigurni smo da je uzajamna interakcija svima poslužila kao nadahnuće za daljnji napredak u poslovanju.

Dobili smo priliku da se predstavimo na nekoliko platformi. Tako nas je Martina Jambreković predstavila na panelu, a ako vas zanima o čemu je govorila, svakako pogledajte prezentaciju napravljenu za potrebe konferencije.

Na izložbenom dijelu na kojem se predstavilo tridesetak tvrtki i organizacija, upoznali smo posjetitelje sa svojim radom, znanjem i praktičnim iskustvom. A razveselilo nas je još jedno priznanje koje je stiglo od strane stručnog kolegija TIL konferencije. Dodijeljena nam je nagrada „Brand Leader Award“, za postavljanje novih standarda u kvaliteti, profesionalnosti, pouzdanosti i konkurentnosti na području e-poslovanja i digitalizacije, posebice u području transporta i logistike.

 

Zahvalni smo na tome što je naš rad prepoznat od strane stručnjaka; a i sama prilika da budemo okruženi ljudima koji spremno posjećuju konferencije u želji za novim informacijama, poslužit će nam kao vjetar u leđa u nastojanju da budemo još bolji i usmjereniji.

S novom nagradom u džepu i stručno zavezanim cipelama 🙂 – nastavljamo širiti jednostavnije i produktivnije poslovanje.

 

Autor: Omnizon Networks tim

Od uštede papira do revolucije u poslovanju

Vrijeme je ograničen resurs, ali odluka o tome kako ga uložiti trajno mijenja način i tijek poslovanja

Vrijeme je jedna od najkorištenijih riječi u svakodnevnom govoru:

„Nemam vremena“,
„Napravit ćemo kad budemo imali vremena“,
„Kako je vrijeme proletjelo“,
„Moramo bolje organizirati vrijeme“,
i ona svima poznata: „Vrijeme je novac.“

Vjerojatno zato što je toliko dragocjeno i nikad ga nema dovoljno. U toj je utrci s vremenom opća umreženost svijeta svakako olakšala proces komunikacije. Ako uzmemo u obzir koliko se jednostavno informacije prenose s jedne strane svijeta na drugu digitalnim putem i koliko je takva vrsta komunikacije brža i jeftinija, pomalo je začuđujuć podatak da velik broj tvrtki i dalje koristi papirnatu razmjenu dokumenata. Svaka tvrtka želi biti konkurentna na tržištu i održavati dobre odnose s osobama, organizacijama ili institucijama čiji su interesi vezani za aktivnosti poslovanja tvrtke. Za uspješnu suradnju potrebna je pedantnost i vrijeme, a papirnata razmjena dokumenata podložna je pogreškama i kašnjenjima.

Ali kako ne bismo dalje trošili vrijeme na riječi, ilustrirali smo konkretne brojke potrošnje vremena uslijed obrade ulaznih papirnatih i elektroničkih dokumenata.

 

Iz ilustracije je vidljivo da je za obradu jednog papirnatog računa potrebna dvadeset i jedna minuta. Čini se malo previše za samo jedan račun, zar ne? Što se onda mijenja s elektroničkom razmjenom dokumenata? Brojni procesi obrade se automatiziraju, a ostali se skraćuju. A navedene dvije i pol minute su sve minute potrebne da bi se obradio elektronički račun.

Hajdemo još objasniti uštedu vremena na konkretnom broju obrade ulaznih elektroničkih dokumenata. Uzmimo da jedan mjesec zahtijeva obradu 3.300 dokumenata. Kako bi se obradio taj broj ulaznih papirnatih dokumenata, potrebno je 144 čovjek dana (u čovjek dane ulazi osmosatni radni dan). Kod elektroničkog načina obrade koji zahtijeva 2,5 minuta po dokumentu, dobiva se računica od 17 čovjek dana. I za kraj malo osnovne matematike: kad oduzmemo broj čovjek dana potrebnih za obradu papirnatih dokumenata i broj čovjek dana potrebnih za obradu elektroničkih dokumenata, dobivamo konkretnu uštedu od 127 čovjek dana.

Sumnjamo da postoji i jedna tvrtka koja u nekom trenutku poslovanja nije promišljala o tome kako da smanji nepotrebno trošenje resursa, ali vjerojatno dobar dio njih nije osvijestio potencijal uštede koju donosi elektronička razmjena dokumenata. Čak i da govorimo samo o uštedi vremena (a ne govorimo jer su prednosti mnogobrojne i o njima ćemo nekom drugom prilikom), višak koji nastaje tranzicijom na e-poslovanje znači da se to vrijeme može produktivno uložiti. Ne morate izmišljati jedinstven, nikad viđen način poslovanja da biste bili uspješni; uložite vrijeme u unaprjeđenje kvalitete poslovanja, poboljšanje odnosa s kupcima i ostalim interesno-utjecajnim skupinama i to će vas učiniti posebnim na tržištu.

A za slučaj da su vas svi ovi brojevi ipak umorili, rezimirajmo malo rečeno. E-poslovanjem dobivate učinkovitog pomoćnika u borbi protiv neučinkovitog poslovanja, a prelaskom na elektroničko poslovanje prelazite na pametno poslovanje koje štedi vrijeme i novac. I ako smo ustanovili da je vrijeme novac, zapravo štedite novac na kvadrat. A tko to ne želi?

Autor: Nino Strajher, direktor, Omnizon Networks

E-poslovanje – vidite li prvo prilike ili prepreke?

E-poslovanje je jedan od onih termina koji može značiti štogod govornik želi da znači u danom trenutku, tako ćete na različitim mjestima vidjeti razne iteracije iste stvari. Jedini termin koji se utapa u većem broju definicija od e-poslovanja jest digitalna transformacija – od nabave novog skenera u uredu i ironičnog uzvika kolega pa sve do elektroničke razmjene dokumenata, ozbiljnije kognitivne analitike, IoT-a i industrije 4.0 – digitalna transformacija vrišti na sve strane. Ako zbilja želite potpuno oglodati meso digitalne transformacije u svim industrijama, preporučujem vrhunski blog (iako je više e-book) na tu temu. Upozoravam samo, ovaj blog nije nešto što ćete proći u par minuta, minimum dvije do tri šalice kave i karantena od vanjskih utjecaja.

Najšira definicija i e-poslovanja i digitalne transformacije može se zapravo svesti na istu potrebu – unapređenje poslovanja putem novih tehnologija. Na prvi pogled ovaj cijeli izraz zvuči pozitivno:

Unapređenje + nove tehnologije = “Super, bit ću brži, bolji, jači na tržištu!”

Ovdje se sad javlja ključna razlika između tvrtki koje uvijek vide prilike i onih koji na svakom uglu vide prepreke. Unutarnji monolog tvrtke “Prepreke” nakon što se predloži transformacijska ideja glasi:

“Sve je to OK, ali koliko to košta?”
“Ali naš je cijeli proces poslovanja naslijeđen i ukorijenjen, takva promjena je preveliki zalogaj.”
“Naši poslovni partneri nas ne mogu tehnološki pratiti.”
“Nemamo vremena educirati zaposlenike.”

Daleko od toga da svaka tvrtka nije dužna postavljati pitanja, posložiti svoju financijsku strukturu i sve pomno isplanirati, ali često do toga uopće ni ne dođe jer se popis prepreka samo niže, vrijeme prolazi, a nemilosrdnost tržišne utrke je veća svakim kvartalom i odjednom vas prestignu trkači kojima ste vi bili uzor.

Deloitte je napravio video koji na simpatičan način prikazuje putovanje svake tvrtke dok pokušava navigirati promjenama vezanim za smjer poslovanja, očekivanja korisnika i unutarnje procese:

 

 

Primjer treba uzeti kao širu metaforu, jer ako se zadržimo na diskusiji o zlom glutenu, promašit ćemo poantu. Promjena je neizbježna, možemo je ili oplakivati ili vidjeti kao katalizator razvoja.

Ta spoznaja je zapravo najbitnija u današnjem tempu napretka, sve ostalo je kasnije lakše posložiti uz stalno promišljanje o omjeru isplativosti i učinkovitosti.

U primjeru elektroničke razmjene dokumenata i digitalne arhive taj omjer je vrlo proziran i vrlo jednostavno se može izračunati ušteda vremena, a troškovi arhiviranja se smanjuju čak do 75%.

Ispunite kalkulator uštede i saznajte točno koliko vremena i novaca vaša tvrtka može uštedjeti prelaskom na e-poslovanje.

Birokrativni aspekt poslovanja robuje i guši se u papirima, ali danas zbilja više nema potrebe za time. Dostupni su prokušani alati koji mogu eliminirati usporenost procesa, ljudsku pogrešku te su prilagodljivi tvrtkama s integriranim ERP sustavom, kao i manjim tvrtkama, ali i najbitnije od svega, imaju i isplativ odgovor na pitanje: “Sve je to OK, ali koliko to košta?”

E-poslovanje je na razini Europe u jednoj zrelijoj fazi, ali i dalje nije optimalno, stoga EU već neko vrijeme daje smjernice i preporuke za transformaciju poslovanja, kao i rokove implementacije za državne institucije. Ali mandat Europe nije glavni razlog zašto biste trebali prijeći na e-poslovanje. Glavni razlog trebao bi reflektirati vašu unutarnju filozofiju tvrtke koja vidi priliku za rast i ubrzanjem procesa jer vaše vrijeme se može puno bolje iskoristiti za stvarne izazove vaše industrije i vaših korisnika.

Pitanje je onda: “Kakav pekar/ica vi želite biti?” Želite li i dalje imati poslovanje na koje je ostatak svijeta odjednom razvio alergiju? Ili želite biti snažan konkurent koji ne samo da se ne boji promjene, već je spremno zaziva sa spoznajom da je promjena zbilja jedino što je postojano?

Autor: Nino Strajher, direktor, Omnizon Networks

U procesu rebrandinga Megatrendov Redok postao OMNIZON NETWORKS

 

“ZA OMNIZON NETWORKS NEMA NEMOGUĆE MISIJE”

Našim cijenjenim klijentima i partnerima,

Naša se tvrtka kontinuirano mijenja i prilagođava potrebama modernog poslovanja. Zadovoljni zbog svega što smo do sada ostvarili u procesu razvoja novih usluga i širenja na međunarodna tržišta, odlučili smo se za rebranding.

Stoga vas, s velikim zadovoljstvom izvješćujemo kako će Redok, od 31.01.2018. komunicirati i poslovati pod novim krovnim brandom Omnizon Networks.

Osnovni poslovni podaci tvrtke Megatrend Redok d.o.o. poput OIB-a, žiro računa i adrese, ostaju isti kao i do sada. Kako u Hrvatskoj, tako i ostalim partnerskim entitetima.

Naše novo ime, vizualni identitet te slogan “Mission possible” predstavljaju novu filozofiju branda u kojoj i nemoguće postaje moguće.

Svaki vaš zahtjev za nas je moguća misija koju ćemo s lakoćom izvršiti. Kroz naše brze, sigurne i jednostavne usluge u digitalnom poslovanju, cilj nam je učiniti poslovanje vaših tvrtki i vaših zaposlenika produktivnijim. Štedjeti vaše vrijeme i vaš novac. Činimo to jer vas želimo rasteretiti iscrpljujućih ponavljajućih procesa i zadataka te potaknuti da budete brži, bolji i jači u onome što najbolje radite.

Hvala vam na povjerenju te se veselimo nastavku suradnje i novim zajedničkim misijama.

Nino Strajher, direktor